Fakanofoga mo tamaliki akoga ko kese
Ne tusi ne Silafaga Lalua
Tamaliki Tuvalu kola e akoga I avanoaga akoga a te malo o Tuvalu ko fakafesagai nei mo tulafono mo fakanofoga tai ‘mafa atu I loo tausaga ko teka.
E 50% ka tapale mai peofuga o latou kola e olo I lalo o avanoaga mo latou ko galue, kae ko tamaliki katoa ka fait e iloiloga ki olotou maaka I olotou akoga I takli ono masina Io me ko te semester e tasi.
I pati a te failautusi o akoga mo tafaoga ko Solofa Uota, i te tamaliki akoga kafai e se lei tena taumafaiga I te semester e tasi, mafai ko se manuia io me pa’kia ana mataupu e tolu mai se fa, tena uiga ko fakagata tena polokalame ako ia ko se toe foki ki te akoga.
Se gata I kona kafai e manuia tena taumafaiga kae se na loa ko lei ana kai, e mafai foki o se talia ke fakasoko a ia.
Te fakanofoga tenei e mo latou katoa kola e tauloto ia avanoaga a te malo, vagana I ei tamaliki I te akoga faka tokita I Fiiti, ona ko latou e masani sale loa o Iloilo oltou taumafaiga mo kai I tausaga takitasi.
Siemai Niko te ofisa akoakoga mo tino galue ne fai mai ki tala o Tuvalu me se ikuga a te Kapineta ke katia a peofuga o tamaliki akoga.
E talitonu tala o Tuvalu me I te mea nei se aofaga ke katikati ki lalo te tupe fano a te malo, I tena taumafaiga ke atafai a tupe a te malo.
Te Ulu o te Malo Apisai Ielemia ne fai mai me e tau o katia a peofuga o latou kola e tauloto ona ko latou ko isi loa ne olotou peofuga ne avatu ne malo kola e togi ne latou olotou akoakoga, tela la se tau mo latou o ma’nako ki olotou peofuga.
I tena tali ki te fesili me kai kilokilo latou ki te feitu o te se lava o tamaliki I tupe ? tela e lagona sale atu I ei te tagitagi mai ? muna ia me I a latou ne kilokilo ki te feitu tena, tena ne ala I ei o tuku te sua aafa o te peofuga.
I ana pati me I te Kapineta ne manako loa ke tapale te peofuga katoa kae ona ko te kilo atu ki niisi fakatokaga a niisi ki luga I te tinatinaaga o kaitalafu a latou I pangike, tena ne ala ei o tuku te sua 50 pasene ke maua ne tamaliki.
Palele







